Na području Kikinde zasađeno 40.000 sadnica

Kikinda je, kao i Banat, sa nešto više od jednog procenta, još uvek najslabije pošumljeno područje u Vojvodini. Da bi se pošumljenost povećala za samo jedan procenat, potrebno je desetak godina.

Kikindska lokalna samouprava je u prethodne tri godine zasadila više od 40.000 sadnica na području grada i u selima. Kako bi se makar malo poboljšala ekološka situacija. Nedostatak šuma, vetrozaštitnih pojaseva i zelenila, je jedan od najvećih problema današnjice na području Kikinde, ali i čitavog Banata.

Prioritet Sekretarijata za zaštitu životne sredine u Kikindi je da se znatno poveća pošumljavanje na području grada. Realizacija intenzivnog pošumljavanja započeta je još 2015. godine.

Miroslava Krnić, Sekretarijat za zaštitu životne sredine Kikinda izjavila je, „U periodu od 2015. godine do danas, kako na području Kikinde, tako i na području seoskih sredina, zasađeno je više od 40.000 sadnica, u gradskom rejonu, vangrađevinskom području, kao i vetrozaštitnih pojaseva. Lokalna samouprava kostantno radi na pošumljavanju, kao i na edukaciji građana o zaštiti životne sredine“.

Samo pošumljavanje daje rezultate, ali još uvek nedovoljno. Postoje brojni razlozi zbog čeka rezultati nisu zadovoljavajući. Neki od njih su bahatost pojedinaca koji sebi daju za pravo da seku sadnice. Zatim pristune su i šumokradice. Potrebna je masovna obuka i rađanje svesti o zaštiti životne sredine.

„Edukacija je najbolji način da se zavoli priroda. Dakle, od malih nogu treba decu voditi u prirodu i što češće ukazivati na probleme. Kultura iz porodice dolazi i kada dete shvati koliko je važna uloga životne sredine u njegovom životu, tada će preuzeti društvenu odgovornost“, naglasio je Dušan Radin, Odred izviđača “Proka Sredojev“, Kikinda.

Iz programa poljoprivrede za podizanje vetrozaštitnih pojaseva lokalna samouprava, obezbedila je oko pet miliona dinara. U prethodne tri godine, kako bi se pošumljavalo i da bi se održavale sadnice. Novac je do sada dobijen i preko raznih pokrajinskih konkursa.