Crep poslednjih dana najtraženija roba

0
210

Zbog štete koju je nanelo nevreme, vanredna situacija proglašena je u sedam gradova i opština u Srbiji. Na mnogim stambenim objektima oštećeni su krovovi. Da je crep poslednjih dana najtraženija roba, potvrđuju i u kikindskoj kompaniji „Toza Marković“.

Desetine kamiona ovih dana odvoze crep iz fabrike „Toza Marković“, radi pomoći u sanaciji štete koju je prouzrokovalo nevreme. U toj kompaniji kažu da su njihovi kapaciteti na maksimumu, kako bi se odgovorilo potrebama građana i lokalnih samouprava.

„Velika je potražnja za crepom ‘Toze Markovića’ Nevreme nije pogodilo samo Srbiju, nego i Sloveniju, Hrvatsku, Republiku Srpsku i celu Bosnu i Hercegovinu. Mi izvozimo crep u 17 zemalja, ali smo kao menadžment doneli odluku da je apsolutni prioritet Republika Srbija. Spremni smo da se odreknemo dela profita, kako bismo pomogli u anuliranju posledica nevremena“, rekao je Miroslav Gajić, komercijalni direktor „Toze Markovića“.

Kompanija „Toza Marković“ zapošljava oko 500 radnika. Mnogima je radni staž u toj fabrici duži od tri decenije.

„Zahvaljujući entuzijazmu zaposlenih i njihovom makimalnom angažovanju, uspevamo da zacrtane planove ostvarujemo i da kvalitet proizvoda bude na visokom nivou, i pored zastarele tehnologije“, saopštio je Dragan Đukanović, direktor Proizvodnje „Toze Markovića“.

U fabrici „Toza Marković“ godišnje se proizvodi 35 miliona crepova, a namera je da se dostigne 50 miliona i da se vrate i proizvodnji cigala i blokova.

„Nema domaćinske kuće u Srbiji i okruženju čiji krov nije zaštićen našim crepom. Verujem da će Vlada Srbije prepoznati značaj ‘Toze Markovića’ za našu zemlju i društvo i da će pomoći modernizaciju ove fabrike, u svrhu otvaranja novih i povećanja kapaciteta sadašnje proizvodnje“, izjavio je Vitomir Vučković, direktor „Toze Markovića“.

U „Tozi Markoviću“ navode da su od preduzeća pred bankrotom pre dve godine, zahvaljujući republičkoj vladi i većinskom akcionaru, „Srbijagasu“, uspeli da opstanu i izbore zа poziciju na tržištu, ističući tradiciju koja datira od 1866. godine.

(rtv.rs/Milan Brašnjović)