Radna zona Mali Bajmok dobiće logistički centar – pošiljke železnicom direktno iz skladišta

0
189
fabrika

U radnoj zoni Mali Bajmok u planu je izgradnja logističkog centra sa intermodalnim terminalom.

Gradska uprava Subotice izložila je na javni uvid do 9. marta urbanistički projekat urbanističko-arhitektonske razrade lokacije za izgradnju logističkog centra sa intermodalnim terminalom u ovom gradu. Obrađivač urbanističkog projekta je Javno preduzeće za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje Subotica, prenosi eKapija.

U sklopu projekta Razvoj usluga javnog prevoza u pograničnoj regiji putem integrisanja različitih vidova transporta, razvoja železničke infrastrukture i harmonizacije prevoza – INPUTRANS predviđena je izrada tehničke dokumentacije – Idejnog rešenja, Idejnog projekta i Studije opravdanosti za izgradnju logističkog centra u Subotici.

U radnoj zoni Mali Bajmok posluje nekoliko multinacionalnih kompanija, a na kontaktu proširenja radne zone Mali Bajmok nalazi se lokalna jednokolosečna neelektrificirana železnička pruga Subotica – Subotica Bolnica, koja je deo ukinute pruge Subotica – Crvenka. Efikasna povezanost ove lokacije sa železničkim kapacitetima stanice Subotica i lokalnim drumskim saobraćajnicama i E75Y opredelila je izbor lokacije, navodi se u idejnom rešenju koje je izradio VS Infra Design Novi Beograd.

Granicom urbanističkog projekta obuhvaćen je prostor veličine oko 13,3 hektara.

Osnovni cilj intermodalnog transporta je optimizacija upotrebe različitih vidova transportnih sredstava za sve transportne procese, što će dovesti do smanjenja troškova i poboljšanja kvaliteta usluga.

Osnovna prednost razvoja logističkog centra sa intermodalnim terminalom bi bila mogućnost prijema i otpremanja pošiljaka železnicom, pre svega kontejnerima i to direktno iz skladišta i proizvodnih pogona u slobodnoj zoni Mali Bajmok. Na taj način bi se izbegao prijem i tovarenje pošiljaka na železničkoj stanici, a zatim prevoz drumskim vozilima do i od železničke stanice, čime bi se rasteretile gradske saobraćajnice, navodi se u idejnoj dokumentaciji.

U okviru poslovnog kompleksa planirana je izgradnja više objekata i manipulativnih površina u funkciji logističkog centra u skladu sa normativima i pravilima za izgradnju intermodalnog transporta.Osim izgradnje samog kompleksa predmet uređenja i izgradnje urbanističkog projekta je i povezivanje Logističkog centra sa javnom železničkom infrastrukturom. To podrazumeva izgradnju industrijskog koloseka po trasi nekadašnje pruge Subotica – Bolnica-Crvenka od orijentacione stacionaže kilometara 2+130 (železnička stanica Subotica Bolnica) do kilometara 4+476.92, kao i izgradnju novog industrijskog koloseka od orijentacione stacionaže kilometara 4+476.92 do kompleksa Logističkog centra.

U okviru Logističkog Centra Subotica predviđa se izgradnja nekoliko objekata:

– Glavna prijavnica na ulazu u kompleks LCS
– Kontrolni punkt za nadzor ulaska / izlaska u operativnu zonu LCS
– Samouslužni restoran, prostor za boravak korisnika LCS
– Uprava i službe terminala (Administrativno kontrolna zgrada)
– Carinska zgrada
– Parking prostor mehanizacije LCS – Terminala
– Carinsko skladište
– Tehničke službe i radionice LCS
– Trafostanica

Glavna prijavnica na ulazu u kompleks LCS nalazi se na samom ulazu u kompleks i obuhvata objekat prijavnice i nastrešnicu. Na ovom punktu vrši se prijem, odnosno izdavanje dokumenata i usmeravanje korisnika u zavisnosti od vrste robe i transporta.

Kontrolni punkt predviđen je za boravak jedne do dve osobe po smeni (rad u dve smene) i iz njega se direktno i neposredno kontroliše pristup zoni za utovar, odnosno istovar robe, kao i izlaz vozila iz zone.

Samouslužni restoran predviđen je za kraći boravak i odmor korisnika logističkog centra. Objekat uprave i službe terminala je spratnosti P+1, a predviđen je za obavljanje administrativno kontrolnih poslova LC, dok je carinska zgrada prizemni objekat predviđen za obavljanje carinskih poslova.

Projektom je predviđena i izgradnja parkinga namenjenog za parkiranje mehanizacije u službi logističkog centra. Broj planiranih parking mesta za putnička vozila je 52, dok je za teretna vozila predviđeno 48 parking mesta.

Na parkingu za teretna vozila 24 mesta koriste kamioni koji ulaze u kompleks, a 24 kamioni koji čekaju na izlaz iz kompleksa. Parkiranje ulaznih kamiona se vrši hodom unapred sa centralne saobraćajnice sa izlazom na internu saobraćajnicu i mogućnošću merenja na kolskoj vagi. Parkiranje izlaznih kamiona se vrši hodom unapred sa interne saobraćajnice i izlaskom na centralnu saobraćajnicu parkinga. Kolska vaga za merenje kamiona koji izlaze iz kompleksa pozicionirana je tako da je omogućeno njihovo merenje pre zauzimanja parking pozicije.

Carinsko skladište je projektovano kao prizemni objekat predviđen za skladištenje i čuvanje robe u procesu pregleda i carinjenja. Tehnološki je direktno povezano sa objektom Carinske zgrade.

Objekat tehničkih službi i radionica predviđen je za održavanje, popravku i tehničku podršku tehnološkog procesa i opreme LCS. Sadrži radionice i servise prilagođene vrsti potrebne mehanizacije. Planirana trafostanica predviđena je za napajanje električnom energijom čitavog kompleksa logističkog centra.

U skladu sa predviđenom tehnologijom funkcionisanja kompleksa logističkog centra sa intermodalnim terminalom, veza kompleksa sa javnom saobraćajnom mrežom projektovana je na jednom mestu, kao dvosmeran kontrolisani ulaz/izlaz na planiranu saobraćajnicu u produžetku postojeće Batinske ulice.

Stanica logističkog centra sa intermodalnim terminalom projektovana je sa sedam koloseka, a veza koloseka za ulazak u halu omogućena je sa koloseka broj šest. Planirano je da se kolosek na ulazu u logistički centar koristi kao izvlačnjak koji će omogućiti brzu izmenu manevarskog sastava za istovar, odnosno utovar. Kranske šine treba da budu u nivou saobraćajnice – utopljene da se olakša kretanje mahanizacije terminala, navedeno je u dokumentaciji.