
Godišnjica mučkog napada na JNA u Tuzli
Muslimanske snage u Tuzli, 15. maja 1992. godine, mučki su napale kolonu JNA koja se, na osnovu prethodno postignutog dogovora, povlačila iz tog grada.
Taj događaj upamćen je pod nazivom Tuzlanska kolona, a od tada je protekla 31 godina.
Tog 15. maja 1992. godine, napadnuta je 92. motorizovana brigada JNA, koja se u skladu s prethodnim dogovorom sa vlastima Tuzle, mirno povlačila iz kasarne „Husinska buna“.
Prethodno je postojao dogovor predstavnika SR Jugoslavije i muslimanskih vlasti u Sarajevu o povlačenju JNA sa prostora Bosne i Hercegovine, zaključno s datumom 19. maj 1992. godine.
Povlačenje iz Tuzle bilo je prema tome rezultat navedenog dogovora.
U koloni se nalazilo oko 600 ljudi, starešina i vojnika tadašnje JNA, sa približno 200 vozila.
Napad su izvršili pripadnici lokalne Teritorijalne odbrane, policije, formacija „Patriotske lige“, i to upravo prilikom odlaska jedinica JNA iz Tuzle, na raskrsnici Brčanska Malta.
Prethodno, u skladu sa sporazumom o mirnom povlačenju JNA, a na osnovu dogovora komandanta kasarne pukovnika Mileta Dubajića i lokalnih vlasti Tuzle, evakuacija je trebalo da počne u 15:00 časova, ali su lokalne vlasti otvorile spor oko predaje dela naoružanja TO Tuzla.
Ispostaviće se da je to najverovatnije bio deo planiranog rasporeda zasede koloni u povlačenju.
Dogovor koji je postignut tačno je odredio rutu povlačenje kao i vreme, što je nesumnjivo trebalo da olakša zasedu.
Pošto je postignuta neka vrsta kompromisnog dogovora, evakuacija trupa JNA započela je u 19:00 časova.
Kada je poslednja trećina kolone, dolazeći iz pravca Skojevske ulice, prolazila raskrsnicu Brčanska Malta, usledila je, iz okolnih zgrada i zaklona paljba vatrenim oružjem, „zoljama“ i drugim zapaljivim sredstvima.
U eksplozijama i plamenu na licu mesta život je izgubilo više desetina vojnika, a povrede su bile tako teške da niz žrtava nije docnije bilo moguće prepoznati.
Raspoređeni snajperisti, prvo su pucali i ubijali vozače vojnih vozila da bi ih zaustavili i blokirali dalji prolaz, a potom je sledilo paljenje vozila. Ostali su bili laka meta.
Pucano je čak i sa zgrade bolnice, a duž prethodno određene rute prolaska trupa JNA, postavljene su mine, prepreke.
Prvi napad je trajao približno pola sata, da bi potom sledilo pojedinačno ubijanje ranjenih i uopšte preživelih.
Prema svedočenjima, deo ranjenih je zatim brutalno likvidiran. Tela žrtava su noću odvezena na gradsku deponiju i zatrpana buldožerom.
Prolazak kolone i napad koji je usledio prenosila je direktno lokalna televizija FS-3, a snimci su, bar deo njih, sačuvani.
Podaci o broju žrtava se razlikuju. Koliko se zna, u napadu su ubijena 54 pripadnika JNA, 78 ih je ranjeno, dok su zarobljena 44 pripadnika JNA, od kojih su petorica kasnije ubijena, a mnogi zlostavljani.
Prema navodima optužnice u koloni je poginulo 59 pripadnika JNA i civila.
Pominjane su i bitno više cifre. U spomen kosturnici u Bijeljini sahranjeno je 29 osoba, a posmrtni ostaci niza stradalih međutim nisu pronađeni.
Linta: Za masakr u Tuzli niko nije odgovarao
Kako je naveo predsednik Saveza Miodrag Linta, u pitanju je bio stravičan zločin i masakr nevinih mladih ljudi koji nisu pružali nikakav otpor. U saopštenju Saveza navodi se da su pripadnici Teritorijalne odbrane, muslimanskog MUP-a i paravojnih formacija 15. maja 1992. godine napale iz zasede kolonu JNA na Brčanskoj malti u Tuzli.
Ubijeno su najmanje 59 vojnika, 78 je ranjeno, a više od 40 je zarobljeno i oni su strahovito mučeni. Linta navodi da za ovaj zločin, kao i za mnoge druge zločine nad Srbima u BiH, niko nije odgovarao.
Kako kaže, pravosuđe BiH nije procesuiralo zločine nad Tuzlanskom kolonom i time je poslalo poruku da je u BiH dozvoljeno ubijanje Srba. Savez Srba iz regiona ističe da Srbija nikada ne sme odustati od utvrđivanja istine o napadima na nevine vojnike JNA u Tuzli i Sarajevu, karakteru rata i stradanju srpskog naroda.
Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine ima zakonsku i civilizacijsku obavezu da procesuira odgovorne za svirepi zločin nad pripadnicima JNA u Tuzli i na brojnim drugim mestima, zaključuje se u saopštenju.
Related
O nama
VojvodinaINFO je portal informativnog tipa, sa vestima prvenstveno sa područja lokalnih sredina sa područja AP Vojvodine, bitnijih vesti iz Srbije i Regiona. Naši posetioci mogu da se informišu o raznim dešavanjima iz svojih lokalnih sredina na jednom mestu i bitnijih vesti o funkcionisanju državne i lokalne uprave na teritoriji AP Vojvodine. Kategorije koje mi želimo da približimo građanima sa teritorije AP Vojvodine su prvenstveno dešavanja iz oblasti kulture, sporta, društva, privrede, turizma, lokalnih servisnih informacija, politike i mnogo toga drugog. Naš cilj je da zbližimo sve građane i da promovišemo multikulturalnost i sačuvamo tradiciju u ova nova vremena.