DW: Nemačka proterala 36 osoba u Srbiju i Severnu Makedoniju – među njima i osuđeni kriminalci
Izvor: Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije
Nemačke vlasti su u utorak, kako javljaju mediji, proterale 36 osoba u Srbiju i Severnu Makedoniju. Radi se uglavnom o osobama kojima je odbijan zahtev za političkim azilom, a među njima su i osuđeni kriminalci.
Prvi čarter u sklopu najnovije deportacijske ofanzive nemačke vlade poleteo je pre dve nedelje za Avganistan. Drugi u utorak (17.9.) iz Hamburga za Beograd i Skoplje. U njemu se, kako javlja dnevnik Bild, nalazilo 36 osoba, uglavnom državljana Srbije i Kosova, kojima je odbijeno pravo na azil ili iz nekog drugog razloga ne polažu pravo na ostanak u Nemačkoj, prenosi Dojče vele na hrvatskom jeziku.
Čarter let poljske kompanije „Enter Air“ je zakupila najsevernija nemačka savezna pokrajina Šlezvig-Holštajn, pa se pretpostavlja da su deportovani i bili prijavljeni u ovoj pokrajini.
Srbija nije Avganistan
Ali za razliku od čartera za Kabul krajem avgusta, ovaj let nije nikakva senzacija. Dok su deportacije u Avganistan sporne zbog toga što nemačka vlada ne gaji nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu i organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Avganistanu, čarter u Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.
View this post on Instagram
Organizacije za ljudska prava i u slučaju zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava pogotovo kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine nemačke vlasti su već proterale 795 osoba u Srbiju i Kosovo.
Pravilo o zapadnom Balkanu
Zemlje zapadnog Balkana su još 2014. zbog ogromnog broja podnosilaca zahteva za azil kojima je zahtev odbijen, proglašene tzv. sigurnim zemljama. To znači da osobe iz ovih zemalja, u koje pripadaju i Srbija i Kosovo, mogu biti proterane nakon skraćenog postupka provere.
Kako bi usmerila migracije, njemačka vlada je početkom 2015. uvela tzv. pravilo o zemljama zapadnog Balkana koje omogućuje olakšano zapošljavanje građanima ovih zemalja. Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor nemačkog poslodavca, se pokazalo uspešnim i nemačka vlada ga je u junu ove godine produžila na neodređeno vreme.
Pritisak na vladu
Nakon izbornih uspeha stranaka krajnje levice i desnice koje se zalažu za ograničenje nereguliranih migracija, pritisak na saveznu vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka u Nemačkoj je povećan. Pritisku je doprinela i činjenica da je napadač koji je u avgustu u Solinigenu napao posetioce jednog gradskog festivala i pritom ubio troje o teško povredio desetak osoba, Sirijac kojeg su vlasti propustile da proteraju u Bugarsku.
U nemačkim medijima se svako malo pojavljuju priče o osobama koje se nakon dugog niza godina i višestrukog proterivanja u zemlju porekla vraćaju u Nemačku kako bi pokušale ipak doći do boravišnog statusa.
Poslednji medijski eksponirani slučaj je proterivanje jednog Roma iz Srbije kojeg su vlasti u južnonemačkom Vajblingenu proterale usprkos činjenici da u Nemačkoj živi njegovih pet maloletnih kćeri od kojih su četiri nemačke državljanke.
