Pravoslavni vernici danas slave Duhove: Evo zašto se domovi ukrašavaju zelenilom

0
172

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika – dan Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.

Ovaj praznik, koji se obeležava 50. dan posle Vaskrsa i deseti dan posle Spasovdana, u narodu je poznat i kao Trojice.

Taj praznik nazvan je Sveta trojica jer se, prema jevanđelima, pored Svetog Oca i Sina, na ovaj dan javilo fizički treće lice Svete trojice – Sveti Duh.

Po obećanju Hristovom, u pedeseti dan po Vaskrsenju i deseti po Vaznesenju, spustila se blagodat Svetog duha na učenike sina Božjeg i oni su potom progovorili mnoge jezike, koje do tada nisu znali, i krenuli po celom svetu da propovedaju reč gospodnju.

Silaskom Svetoga Duha na apostole završeno je osnivanje Crkve Hristove i zato ovaj praznik predstavlja i “rođendan” hrišćanske crkve.

Po značaju, to je treći praznik, posle Vaskrsa i Božića i kao i najveći i najradosniji hrišćanski praznik, takođe se slavi tri dana.

Kod Srba, i još češće kod Rusa i Grka, taj praznik se zove i Pedesetnica.

Prvi dan Duhova ili Pedesetnice posvećen je jevanđelskom događaju, silasku Svetog Duha na apostole, Hristove učenika. Hramovi se ukrašavaju zelenilom, a crveni pod se prekriva travom.

Praznovanje se nastavlja cele sedmice i ne posti se, jer je to to takozvana trapava nedelja kada su crkve i kuće okićene zelenim grančicama, cvećem i zelenilom i posute travom, a od pomenutih grančica se u toku molitve u hramovima pletu venčići.

Kako je napisao Sveti Grigorije Bogoslov, ranije se zelenilo unosilo i u kuće.

Svetom Duhu vernici upućuju svakodnevnu molitvu, priziva se pri krunisanju vladara, svim rukopolaganjima, na početku arhijerejskih sabora, na krštenju u crkvi…

Kao slava, Dan policije i Dan MUP-a Srbije, obeležava se u znak sećanja na 1862. godinu, kada je srpska žandarmerija, na ovaj praznik, odigrala presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur-česme, kao i u naredna dva dana, tokom turskog bombardovanja Beograda.

Dan Svete Trojice su krsna slava mesta i gradova, ali i zavetine, tada su česte litije.

U mnogim mestima Šumadije i u drugim krajevima Srbije, kao i među Srbima u rasejanju, tog dana prolazi povorka krstonoša. U pojedinim mestima litija iz hrama ide do polja i vinograda.

Duhovi su praznik nekoliko mesta u Srbiji, među kojima su Kraljevo, Kruševac i Požarevac, a u pojedinim porodicama i krsna slava.

Trojice su i slava beogradskih opština Čukarica, Obrenovac, Lazarevac i Bežanija. Taj praznik je i esnafska slava trgovaca.