Plastične kese imaju negativan uticaj na životnu sredinu

0
588
plastične kese u prirodi

Da li i vi svakodnevno koristite besplatne plasitčne kese pri kupovini u marketima?

Evropska komisija objavila je strategiju o plastici sa ciljem da se do 2030. godine sva plastična pakovanja na tržištu recikliraju. Prvobitno, zbog njihovog negativnog uticaja na životnu sredinu i prekomerne upotrebe. Da li bi nas eventualna naplata plastičnih kesa naterala da u kupovinu krenemo sa svojim cegerom? Da li je to ono što čekamo?

Slika koju svakodnevno srećemo u svim našim marketima je pakovanje kupljenih namirnica u plastične kese. Uvođenje razgradivih kesa svakako je značajan ekološki pomak. Mada, da li je naše društvo poput susednih zemalja spremno da za njih izdvaja novac?

Na tržište je u 2016. godini stavljeno blizu 7 hiljada tona plastičnih kesa sa aditivima za razgradnju i 203 tone bez aditiva. Ovo su podaci koje je iznela Agencija za zaštitu životne sredine Srbije.

Prema procenama, u Srbiji se dnevno utroši čak 7 miliona plastičnih kesa. Plastične kese brzo postaju otpad, a za njihovu razgradnju, potrebno je između 400 i čak hiljadu godina, kako kažu stručnjaci.

Dekan Fakulteta zaštite životne sredine „Edukons“, Mira Pucarević izjavila je, „Plastične mase koliko god da su dobra donela ljudskoj civilizaciji, jeftiniji je materijal itd ali te loše posledice ćemo tek videti. Treba misliti na vreme, ne treba biti paranoičan, svakako da nam nije lepo da vidimo te kese kako lete okolo, a prvi korak bi bila reciklaža- kako primarna tako i sekundarna“.

Pominje se upotreba papirnih kesa kao prihvatljiva zamena plastičnim kesama. To opet otvara debatu u naučnom svetu, budući da njihova proizvodnja iziskuje više energije i vode. Takođe faktor koji ne može da se zaobiđe je i seča drveća. I na kraju još jedan razlog je taj što bi se tako emisija gasova u atmosferi povećala za 70 odsto.

Svakako, topla preporuka je da jednu plastičnu kesu koristite više puta. Najbolje bi bilo da se u kupovinu ponese platnena kesa ili tradicionalni cegeri. To našeg malo truda i menjanja navika može mnogo da znači za celokupan održivi razvoj i dobrobit naše plave planete.